Kozje mlijeko: nesta koza, dođe tuberkuloza

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.

Za kozje mlijeko tvrdi se da je jedna od najzdravijih namirnica na svijetu. Nadalje, tvrdi se da su istraživanja pokazala kako pomaže u regulaciji kolesterola u krvi, smanjenju krvnog tlaka, smanjenju raka debelog crijeva pa čak i kod regulacije tjelesne mase. Tvrdi se da kozje mlijeko sadrži velike količine cinka i selena koji su snažni antioksidansi te nam pomažu sačuvati jak tjelesni imunitet. Navodno djeluje protuupalno. Kad je u Jugoslaviji donesen Zakon o zabrani držanja koza, u selu je narod osmislio uzrečicu „nesta koza, dođe tuberkuloza“.

Nadalje, tvrdi se kako kozje mlijeko može ublažiti anksioznost. Liječi i sprječava anemiju. Jača kosti. Pospješuje probavu. Navodno je kozje mlijeko toliko nježno da izvrsno djeluje na osjetljivu kožu. Navodno se i dermatolozi slažu da kozje mlijeko djeluje na sve vrste kože i ima višestruke korisne učinke kao što su povećanje razine vlažnosti kože, obnavljanje barijere kože, sprječavanje bora te smanjenje akni. Da je kozje mlijeko ljekovito, kažu, znali su i Hipokrat i Paracelsus. A očito je i Kleopatra bila na tom tragu.

Nepotvrđene legende govore da se Kleopatra kupala u kozjem mlijeku kako bi imala lijepu kožu. Ako se standardna kupaonska kada napuni do pola obično se potroši oko 150 litara vode. Litra komercijalnog kozjeg mlijeka u trgovini sada košta 2,66 Eur/l pa tko se odluči za rituale ljepote a la Kleopatra, to zadovoljstvo bi vas danas koštalo barem 400 Eura. Ali jednom se živi, je li tako?

Kad se na PubMed-u upiše „goat milk“ u navodnicima (traženje fraze) s ograničenjem na naslov članka u naprednom pretraživanju, dobije se svega 1412 članaka. Nije to baš bajno za namirnicu uz koju se veže toliko zdravstvenih tvrdnji. Ako se pretraživanje ograniči samo na sustavne preglede literature, dobiju se samo dva rezultata, i u njima nema potvrde za brojne zdravstvene tvrdnje o kozjem mlijeku. Jedan od tih sustavnih pregleda (Esmaeili i sur.) analizira kolika je molekularna prevalencija bakterije Coxiella burnetii u mlijeku krave, koze, ovce i deve u Iranu. Ako ikad odete u Iran, zapamtite da je molekularna prevalencija C. burnetii u kozjem mlijeku bila 7,80% (95% CI 3,54-12,07%), što je prilično visoko. Za usporedbu, u kravljem mlijeku učestalost C. burnetii bila je 15,09%, u ovčjem mlijeku 3,79%, a u devinom mlijeku svega 1,43%. Autori zaključuju da je to važan javnozdravstveni problem u Iranu, kojeg pogoršava tradicionalna priprema mliječnih proizvoda. Eto, ako odete u Iran, držite se devinog mlijeka.

Drugi sustavni pregled o kozjem mlijeku (de Lacerda Roberto i sur.) ispitao je prevalenciju protutijela i DNA od Mycobacterium avium subsp. paratuberculosis (MAP) u kozjem mlijeku. Meta-analiza je pokazala kombiniranu prevalenciju infekcije MAP-om od 8,24%, ali uz velike razlike među rezultatima pojedinih istraživanja. Autori zaključuju da je nužan nadzor uzročnika kako bi se spriječili ekonomski gubici i utjecaj na javno zdravlje.

Sljedeći korak je bio pogledati randomizirane kontrolirane pokuse koji u naslovu imaju „goat milk“. Takvih je na PubMed-u svega osam.

He i sur. ispitali su parametre rasta i sigurnosti u novorođenčadi hranjene formulom za dojenčad na bazi kozjeg mlijeka. Kontrolna skupina primala je formulu na bazi kravljeg mlijeka, a još jedna skupina dojenčadi, koja su bila dojena, korištena je kao referentna skupina. Dojenčad koja je primala obje vrste formule imala je slične ishode nakon 112 dana intervencije. Incidencija ozbiljnih nuspojava, refluksa, nemira, kolika i flatulencije bila je slična u trima skupinama. Autori zaključuju kako formula na bazi kozjeg mlijeka omogućuje odgovarajući rast, dobro se podnosi i sigurna je za korištenje u dojenčadi. Slične rezultate dobili su i pokusi koje su proveli Zhou i suradnici te Grant i suradnici u pokusima nešto drugačijeg ustroja, ali na istu temu usporedbe formula od kozjeg i kravljeg mlijeka. Tannock i suradnici dodatno su ispitali sastav mikrobiote u dojenčadi hranjene formulom od kravljeg mlijeka i kozjeg mlijeka u usporedbi s dojenom djecom.

Preostala četiri randomizirana kontrolirana pokusa nisu napravljena na ljudima nego na kozama. U tim je pokusima ispitivan učinak različitih intervencija na kozama. Morais i sur. napravili su randomizirani kontrolirani pokus u kojem su ispitali proizvodnju, sastav i profil masnih kiselina te senzorska svojstva kozjeg mlijeka u koza hranjenih uljem buritija. Catunda i sur. ispitali su bruto sastav, profil masnih kiselina i senzorna svojstva kozjeg mlijeka hranjenog različitim vrstama kaktusa u Brazilu. Romero i sur. ispitali su ostatke lijeka u kozjem mlijeku nakon profilaktičke primjene antibiotika u intravaginalnim spužvama za sinkronizaciju estrusa. Inglingstad i sur. u svojem pokusu su istražili kako sezona ispaše i vrsta krme utječu na sastav kozjeg mlijeka i svojstva zgrušavanja sirila. To neka pročitaju oni koji maštaju o radikalnoj promjeni profesije.

I tako, sustavni pregledi i randomizirani kontrolirani pokusi nisu mi dali dokaze koji bi opravdali kupnju kozjeg mlijeka za kupku ili bilo koju od nepreglednih zdravstvenih tvrdnji o učinku kozjeg mlijeka na zdravlje čovjeka. To ne znači da kozje mlijeko sigurno nema neke predivne učinke na zdravlje nego znači da za to trenutno nemamo odgovarajuće znanstvene dokaze.

Hipokrat i Paracelsus sigurno se okreću u grobu jer znanstvenici do dan danas nisu našli vremena za napraviti randomizirane kontrolirane pokuse o svim zdravstvenim tvrdnjama vezanima za kozje mlijeko. Želite ideju za provedbu novog randomiziranog kontroliranog pokusa? Kozje mlijeko vas čeka.

Literatura

  • Catunda KL, et al. Trop Anim Health Prod. 2016;48(6):1253-9.
  • de Lacerda Roberto JP, et al. Res Vet Sci. 2021;135:72-77.
  • Esmaeili S, et al. Trop Anim Health Prod. 2019;51(6):1345-1355.
  • Grant C, et al. J Paediatr Child Health. 2005;41(11):564-8.
  • He T, et al. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2022 1;75(2):215-220.
  • Inglingstad RA, et al. J Dairy Sci. 2014;97(6):3800-14
  • Morais JS, et al. J Anim Sci. 2017;95(1):395-406.
  • Romero T, et al. J Dairy Sci. 2016;99(1):141-5.
  • Tannock GW, et al. Appl Environ Microbiol. 2013 May;79(9):3040-8.
  • Zhou SJ, et al. Br J Nutr. 2014;111(9):1641-51.

Objavljeno: Liječničke novine br. 218 – travanj 2023.