Pravilno disanje

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.

Kroz povijest se u raznim medicinskim mudrolijama provlačila ideja o važnosti „pravilnog disanja“. Danas se ideja o pravilnom disanju može primijeniti na različite vježbe disanja kojima se pokušava postići opuštanje, pospješiti tjelovježba ili djelovati na razne tjelesne tegobe. Pravilno disanje također se može vježbati u respiracijskoj fizioterapiji.

S obzirom na stresove modernog života, osobito su popularne tehnike disanja koje nam pomažu u smirenju. Svaka tehnika opuštanja, smirivanja ili meditacije oslanja se na disanje. Kontrolirano disanje potiče opuštanje. Kad se osjećamo mirno ili sigurno, disanje se usporava i produbljuje; pod utjecajem smo parasimpatičkog živčanog sustava koji ima opuštajući učinak. Naprotiv, kad smo prestrašeni, napeti, kad nas boli ili nam je nelagodno, disanje se ubrzava i postaje pliće. Aktivira se simpatički živčani sustav, koji je odgovoran za razne reakcije tijela na stres. Ti učinci djeluju i u suprotnom smjeru: stanje tijela utječe na emocije. Kad se obrati pozornost na disanje, većina ljudi usporava i produbljuje svoje disanje, što djeluje umirujuće. Kognitivni resursi su ograničeni, pa kad se ljudi koncentriraju na disanje, ne razmišljaju o svojim brigama.

Pretraživanjem literature pronalaze se brojna istraživanja, različitih ustroja, koja pokazuju korisne učinke dubokog disanja. Pa tako istraživanja pokazuju da vježbe dubokog disanja imaju blagotvoran učinak na bol, onesposobljenost i spavanje u osoba koje pate od kronične migrene, smanjuju plućne komplikacije u bolesnika s inhalacijskim opeklinama drugog stupnja, smanjuje intraoperacijsku anksioznost i percepciju boli kod pacijenata na dermatološkim operacijama. Kako su brojna istraživanja ispitala povezanost između različitih vježbi disanja sa smanjenjem boli, postavljena je i hipoteza o tzv. respiratornoj hipoalgeziji.

Preliminarni rezultati pokazuju kako kratku vježbu dubokog disanja koja se temelji na virtualnoj stvarnosti vrijedi nastaviti proučavati kao rehabilitacijsku komponenta za djecu i adolescente s produljenim oporavkom nakon potresa mozga. Vježbe dubokog disanja spriječile su smanjenu kvalitetu spavanja kod pacijenata koji su podvrgnuti premosnici koronarne arterije.

Kod pacijenata sa stabilnom paroksizmalnom supraventrikularnom tahikardijom (PSVT) opisani su slučajevi pacijenata koji su prešli na sinusni ritam bez komplikacija, koristeći tehniku dubokog disanja s glavom prema dolje.

Opisano je i kako praksa dubokog disanja tijekom 30 minuta olakšava zadržavanje novonaučenih motoričkih vještina. Ako učite nove motoričke vještine i zanima vas kako biste ih možda lakše mogli zadržati, detalji iz tog istraživanja od Yadava i sur. navode kako je eksperimentalna skupina izvodila vježbe disanja naizmjenično u obje nosnice tijekom 30 minuta. Broj ciklusa disanja u minuti bio je fiksiran na 8–10 ciklusa. Sudionici su sjedili na podu u položaju prekriženih nogu s uspravnom kralježnicom. Dobili su uputu da palcem začepe jednu od nosnica i polako udišu kroz drugu nosnicu. Zamoljeni su da drugu ruku odmaraju na koljenu. Nakon udisanja, ispitanici su zadržali dah 2 sekunde, a zatim polako izdahnuli kroz drugu nosnicu zatvarajući nosnicu kroz koju su prethodno udahnuli. Dalje im je naloženo da udahnu kroz trenutno otvorenu nosnicu i izdahnu kroz drugu. Dakle, svaka se nosnica naizmjence koristila za udisanje i izdisanje. Ispitanici su poticani da se drže fiksnog obrasca disanja, trajanja u omjeru 1: 1: 2 za udisanje, zadržavanje dana i izdah. Odnosno, trebali su udahnuti 2 sekunde, zadržati dah 2 sekunde, a zatim izdahnuti tijekom 4 sekunde. Tijekom tih vježbi vodio ih je audio-signal i pratio ih je istraživač.

Većina tih istraživanja o vježbama disanja za razna psihička i fizička stanja naglašavaju kako je riječ o sigurnoj metodi bez uočljivih nuspojava za pacijente, jednostavna je intervencija za provedbu i nema visoku cijenu. Dok se ne objave sustavni pregledi koji će nam dati pouzdanu sintezu dokaza o učinku različitih načina disanja na naš život, vi možete koristiti metode dubokog disanja kako biste možda smanjili svoje svakodnevne životne stresove i boli. Možda u omjeru 1:1:2. Vjerojatno nema nuspojava, a jednostavno je i besplatno.

Literatura

  • Cook NE i sur. Safety and Tolerability of an Innovative Virtual Reality-Based Deep Breathing Exercise in Concussion Rehabilitation: A Pilot Study. Dev Neurorehabil. 2021;24(4):222-229.
  • Courtois I i sur. Respiratory Hypoalgesia? The Effect of Slow Deep Breathing on Electrocutaneous, Thermal, and Mechanical Pain. J Pain. 2020;21(5-6):616-632.
  • Ghorbani A i sur. The Effects of Deep-Breathing Exercises on Postoperative Sleep Duration and Quality in Patients Undergoing Coronary Artery Bypass Graft (CABG): a Randomized Clinical Trial. J Caring Sci. 2018;8(4):219-224.
  • Gopichandran i sur. Effectiveness of Progressive Muscle Relaxation and Deep Breathing Exercise on Pain, Disability, and Sleep Among Patients With Chronic Tension-Type Headache, Holistic Nursing Practice: May 28, 2021.
  • Lim SHC, Lai SM, Wong KCK. Head Down Deep Breathing for Cardioversion of Paroxysmal Supraventricular Tachycardia. Case Rep Emerg Med. 2018;2018:1387207.
  • Malik SS i sur. Effectiveness of Deep Breathing Exercises and Incentive Spirometry on Arterial Blood Gases in Second Degree Inhalation Burn Patients. J Coll Physicians Surg Pak. 2019;29(10):954-957.
  • Yadav G i sur. Deep Breathing Practice Facilitates Retention of Newly Learned Motor Skills. Sci Rep. 2016 Nov 14;6:37069.
  • Zahn CA, Kuonen F. Deep Breathing Reduces Intraoperative Anxiety and Pain Perception in Patients Undergoing Dermatologic Surgery. Dermatol Surg. 2021 Feb 8.

Objavljeno: Liječničke novine br. 200 – lipanj 2021.