Kiseli kupus za sretniji um? Psihobiotici za popravak raspoloženja i duševnog zdravlja?
Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.
Pojam psihobiotik objavili su prvi put 2013. istraživači John F. Cryan i Ted Dinan u članku zanimljivog naslova: „Psihobiotici: nova skupina psihotropnih sredstava“. Definirali su psihobiotik kao živi organizam koji, kada se unese u odgovarajućim količinama, poboljšava zdravlje pacijenata koji pate od psihijatrijskih bolesti. Psihobiotik je tako postao novi pojam u području biotika. Ono što razlikuje psihobiotik od drugih biotika je da se kod psihobiotika očekuje da će pozitivan učinak na ljudsko zdravlje biti povezan s duševnim zdravljem, odnosno zdravljem mozga. Koncept psihobiotika temelji se na očekivanju da crijevna mikrobiota može značajno utjecati na funkciju mozga i ponašanje. Istražuje se stoga bi li se psihobiotici mogli koristiti za liječenje psihijatrijskih stanja poput depresije i anksioznosti.
Psihobiotici i psihobiotička prehrana
Psihobiotici i psihobiotička prehrana su povezani pojmovi, ali se odnose na različite aspekte upotrebe mikroorganizama i prehrambenih komponenti za poboljšanje duševnog zdravlja.
Psihobiotici su specifični sojevi probiotika koji, kada se unesu u dovoljnim količinama, mogu pozitivno utjecati na duševno zdravlje putem međudjelovanja s osovinom crijevo-mozak. Djeluju tako što proizvode neuroaktivne tvari poput serotonina, GABA-e i drugih, koji mogu mijenjati raspoloženje, smanjiti anksioznost, depresiju i stres. Psihobiotici su obično dostupni u obliku dodataka prehrani ili kao dio određenih fermentiranih namirnica. Primjerice, bakterije Bifidobacterium longum ili Lactobacillus rhamnosus specifični su sojevi koji se istražuju zbog psihobiotičkih svojstava.
Psihobiotička prehrana je način prehrane koji uključuje konzumaciju namirnica bogatih psihobioticima, prebioticima i drugim hranjivim tvarima koje podržavaju zdravlje crijevne mikrobiote, a time se očekuje kako će poboljšati i duševno zdravlje. Psihobiotička prehrana može uključivati fermentirane namirnice poput jogurta, kefira, kiselog kupusa, kao i prehrambena vlakna koja potiču rast korisnih bakterija u crijevima. Psihobiotička prehrana podržava cjelokupnu ravnotežu crijevne mikrobiote pa se očekuje da može imati neizravne učinke na raspoloženje i kognitivne funkcije.
Dakle, psihobiotici su specifični mikroorganizmi za koje se pretpostavlja da imaju izravan učinak na mentalno zdravlje, dok se psihobiotička prehrana odnosi na širi koncept prehrane koja uključuje namirnice i hranjive tvari koje podržavaju zdravlje crijeva i time možda mogu poboljšati duševno zdravlje.
Prigodna šala: „Što psihobiotik kaže anksioznom mozgu? Probavimo te brige zajedno.“
Sustavni pregledi literature o psihobioticima
Kad se u tražilicu PubMed-a upiše psychobiotic* (zvjezdica na kraju korijena riječi koristi se kao operator za kraćenje, odnosno pretraživanje zadanog korijena riječi, bez obzira na to hoće li ostatak riječi, na mjestu gdje je zvjezdica, biti nijedno ili više slova), dobije se 346 zapisa. Među njima su i desetci sustavnih pregleda. Još 2015. su se Romijn i Rucklidge zapitali postoje li znanstveni dokazi koji podupiru teoriju o djelovanju psihobiotika. U sustavni pregled uključili su samo dvostruko slijepa, randomizirana, placebom kontrolirana ispitivanja na ljudima koja su koristila standardiziranu, valjanu ljestvicu za procjenu učinaka probiotičkih intervencija u usporedbi s placebom na psihološke ishode ili simptome psihijatrijskih poremećaja. Deset ispitivanja ispunilo je kriterije za uključivanje. Temeljem dokaza iz tih ispitivanja autori su zaključili kako postoje vrlo ograničeni dokazi o učinkovitosti probiotičkih intervencija na psihološke ishode te da je potrebno više ispitivanja prije nego što se mogu donijeti bilo kakvi zaključci o učinkovitosti probiotika na poboljšanje duševnog zdravlja. Kasnije su u brojnim sustavnim pregledima ispitani dokazi iz literature o učinku psihobiotika na anksioznost, depresivnost, kognitivno oštećenje u ljudi i životinja, duševno zdravlje osoba koje pate od sindroma iritabilnog crijeva, poremećaje iz spektra autizma, kognitivno funkcioniranje i emocionalno ponašanje djece i adolescenata, depresiju majki tijekom trudnoće i nakon porođaja, poremećaje funkcioniranja živčanog sustava, kogniciju i stres. Ti sustavni pregledi redom naglašavaju kako su dokazi o učinku psihobiotika ograničeni, upozoravaju na kratko razdoblje ispitivanja, manjak visoko-kvalitetnih kliničkih pokusa, heterogenost provedenih ispitivanja, varijabilnost ispitanih intervencija, doza i trajanja istraživanja. Preporučuje se personalizacija intervencija i detaljnije proučavanje mehanizama djelovanja psihobiotika. Niz sustavnih pregleda ukazuje kako bi zabilježeni pozitivni učinci u određenim studijama mogli biti pod utjecajem placebo učinka te naglašavaju potrebu za provedbom kvalitetnih kliničkih pokusa koji bi razlikovali stvarne učinke psihobiotika od placebo odgovora.
Dobra vijest je da većina istraživanja uključenih u sustavne preglede navodi kako su psihobiotici općenito sigurni i dobro se podnose jer su ispitanici u pokusima prijavili malo nuspojava. Međutim, podaci o dugoročnoj sigurnosti još uvijek su ograničeni.
Ukratko, psihobiotici imaju zvučno ime, ali još uvijek samo obećavaju. Sustavni pregledi o psihobioticima redom zaključuju kako je potrebno više istraživanja o mogućem učinku psihobiotika na očekivane ishode raspoloženja i duševnog zdravlja. Kome se sviđa ideja o psihobioticima, eto vam zgodne ideje za buduća klinička istraživanja. Ako netko osmisli psihobiotik od tamne čokolade s lješnjacima, slobodno me pozovite za sudjelovanje u intervencijskoj skupini tog pokusa.
Literatura
- Dinan TG, Stanton C, Cryan JF. Psychobiotics: a novel class of psychotropic. Biol Psychiatry. 2013;74(10):720-6.
- Romijn AR, Rucklidge JJ. Systematic review of evidence to support the theory of psychobiotics. Nutr Rev. 2015;73(10):675-93.
Objavljeno: Liječničke novine br. 233 – listopad 2024.