Zašto trebaš pojesti jednu bananu svaki dan?

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.

Čudesna banana
Zapravo možda i ne trebate pojesti jednu bananu svaki dan, ali tako počinju brojni članci u medijima koji hvale banane kao rješenje za sve bitne zdravstvene probleme čovjeka. Kao i za brojne druge namirnice, za banane se vežu brojne fantastične tvrdnje o učincima na zdravlje i bolest. Primjerice, šarlatanski članak koji se zove „12 čudesnih učinaka banana na zdravlje“ kaže da banane mogu poboljšati probavu, poboljšati zdravlje srca, izgraditi mišiće, poduprijeti zdravlje kostiju, pomoći u oporavku mišića nakon tjelovježbe, ublažiti nadutost, pomoći u osjećaju sitosti, popraviti zdravlje bubrega, pomoći u borbi protiv anemije, pomoći s mamurlukom, pospješiti zdravlje očiju, pomoći u izbjeljivanju zubi, pomoći u detoksikaciji tijela, i (naravno) pomoći u sagorijevanju kalorija. Ali to nije sve, banane vas još navodno mogu zaštititi od kroničnih bolesti kao što su dijabetes, određene kardiovaskularne bolesti i karcinom. Činjenica da je u tom članku navedeno 15 čudesnih učinaka banana na zdravlje umjesto 12 koliko ih je navedeno u naslovu pokazuje da autori imaju i problema s brojanjem, a ne samo problema s tumačenjem dostupnih znanstvenih dokaza. Naravno da se u takvom članku ne spominju rezultati ili reference niti jednog znanstvenog istraživanja, ali nisu zaboravili napisati da je tekst recenzirao neki doktor. Spominjanje doktora šarlatanskim informacijama uvijek daje auru kredibilnosti.

Sustavni pregledi o bananama
Na PubMedu se pretraživanjem po naslovu može naći svega 5 sustavnih pregleda literature o bananama. Od toga su tri bitna za industriju jer se bave procjenom nedestruktivnih metoda za procjenu zrelosti banana i metodama za pospješivanje otpornosti banana prema patogenima. Mondal i sur. 2012. su objavili sustavni pregled o „prevenciji karcinoma i terapijskom potencijalu banane“. Taj sustavni pregled literature zaključuje kako proizvodi i sastojci od banane „pokazuju ogroman potencijal za budući razvoj lijekova za prevenciju i terapiju raka.“ U cjelovitom tekstu tog grozomornog primjera čistog znanstvenog smeća, koje nikad nije trebalo doživjeti objavu u znanstvenom časopisu, nema ni riječi o znanstvenoj metodologiji. No, bitno da su oni u naslov stavili da je to „sustavni, sveobuhvatni i mehanistički pregled“ literature. Najvažnije što trebate zapamtiti vezano za taj znanstveni incident jest: ne vjerujte svemu što se zove sustavni pregled. Brojni autori žele svojim običnim pregledima literature dati prizvuk kvalitete tako što će ih nazvati – sustavnim pregledom. No, kad se pogleda kako je napisan sažetak i kako je napisan cjeloviti rad, onda je jasno da mnogi takvi pregledi literature nemaju nikakve veze sa sustavnim pregledom literature, odnosno da ne spominju metodologiju koja je ključna za izradu sustavnog pregleda. Za kritičku procjenu sustavnih pregleda potrebno je poznavati barem osnove metodologije sustavnih pregleda, i to nam pomaže odlučiti čemu možemo vjerovati kad su u pitanju radovi koje su autori nazvali sustavni pregledi.

Falcomer i sur. 2019. su objavili sustavni pregled o učincima zelene banane na zdravlje. U sustavni pregled uključili su 18 istraživanja. Autori su uključili sve vrste eksperimentalnih istraživanja i očito nisu bili baš selektivni – 5 od tih 18 istraživanja provedeno je na štakorima. U istraživanjima je ispitan učinak zelene banane na probavne simptome/bolesti, metabolizam glikemije/inzulina, kontrolu tjelesne mase te bubrežne i jetrene komplikacije povezane s dijabetesom. Autori zaključuju kako sva analizirana istraživanja osim jednog potvrđuju blagotvorne učinke zelene banane na zdravlje. Ali, da je potrebno standardizirati procjenu doze i učinka zelene banane za različite dobne skupine, s obzirom na sortu zelene banane i njen stupanj zrelosti. Preporučuju daljnja istraživanja kako bi se bolje ispitali učinci zelene banane na zdravlje. Nadam se samo da i štakori prate znanstvenu literaturu i da su se bacili na glodanje zelene banane.

Randomizirani kontrolirani pokusi o bananama
Na PubMedu se može naći 30 randomiziranih kontroliranih pokusa o bananama. Ne odnose se svi na svježu bananu niti samo na bananu. Dio tih pokusa ispitao je učinak brašna od banane, sastojaka ekstrahiranih iz banane i kombinacije banane s drugim namirnicama na zdravlje čovjeka. Rezultati pokusa koji su ispitali učinak isključivo banane u barem jednoj pokusnoj skupini različiti su. Brašno od zelene banane nije smanjilo razinu uremijskih toksina u pacijenata na peritonejskoj dijalizi (de Andrade i sur., 2021). Dodavanje kuhane zelene banane u prehrani djece s akutnim vodenastim proljevom bez dehidracije ubrzava njihov oporavak (Gunasekaran i sur., 2020). Konzumiranje zelene banane u osoba s pred-dijabetesom i dijabetesom tipa 2 može poboljšati metaboličku kontrolu i sastav tijela (Costa i sur., 2019). Banana je bolji izbor od slatkih napitaka kod sportaša nakon teškog napora za poboljšanje metaboličkog oporavka i smanjenje upale na razini stanica nakon vježbanja (Nieman i sur., 2018).

Zelena banana može biti korisna za ublažavanje funkcionalne konstipacije u djece (Cassettari i sur., 2019). Konzumacija banane (a isto tako i kruške) poboljšava brzinu bicikliranja muškaraca (koji su u pokusu trebali voziti biciklu 75 km), smanjuje iskorištenje i oksidaciju masnih kiselina i doprinosi jedinstvenim fenolima koji povećavaju antioksidativni kapacitet (Nieman i sur., 2015).

Pilot-istraživanje pokazalo je kako je svakodnevna konzumacija banane bezopasna za dijabetičare i osobe s hiperkolesterolemijom, a marginalno korisna za osobe s hiperkolesterolemijom (Cressey i sur., 2014). Zelena banana korisna je u ublažavanju šigeloze (Rabanni i sur., 2009).

Problem brojnih tih pokusa je vrlo malen uzorak na kojem su napravljeni, manjkavosti u njihovoj znanstvenoj metodologiji i manjak replikacije tih pokusa. Za kolege koji bi se htjeli baviti kliničkim pokusima o bananama ili sustavnim pregledima literature o bananama – ova tema vas željno iščekuje. Kvalitetna istraživanja na tu temu bila bi nam vrlo korisna za provjeravanje zdravstvenih tvrdnji o čudesnim bananama.

Možda banane izumru pa se nećemo morati zamarati njihovim učincima na zdravlje
Banane su vrlo popularne; vrijednost svjetskog tržišta banana mjeri se u milijardama eura. Međutim, svjetskim tržištem dominira sorta Cavendish, koja je prilagođena za komercijalni uzgoj, ne sadrži sjemenke i ne može se sama razmnožavati. Može se razmnožavati samo sadnjom izdanaka matične biljke. Zbog toga je genetska raznolikost banane Cavendish vrlo niska. Nadalje, budući da se Cavendish sadi u gustim nasadima u monokulturi bez drugih prirodnih vrsta koje bi služile kao tampon, to na koncu znači da je naša Cavendish banana iznimno osjetljiva na bolesti, gljive (vrlo je osjetljiva na panamsku bolest koju uzrokuje gljiva Fusarium oxysporum f. sp. cubense, a koja se trenutno širi u sve više zemalja) i genetske mutacije, što može dovesti do njenog konačnog komercijalnog izumiranja. Dakle, ako volite banane, uživajte u njima prije nego ove komercijalne izumru ili postanu skuplje od dijamanata, a možda vam učine i nešto korisno za zdravlje.

Literatura

Cassettari VMG i sur. J Pediatr (Rio J). 2019;95(1):27-33.
Costa ES i sur. Br J Nutr. 2019;121(12):1365-1375.
Cressey R i sur. Indian J Exp Biol. 2014;52(12):1173-81.
de Andrade LS i sur. Nutrients. 2021;13(2):646.
Falcomer AL i sur. Nutrients. 2019;11(6):1222.
Gunasekaran D i sur. Indian Pediatr. 2020;57(12):1114-1118.
Mondal A i sur. Front Oncol. 2021;11:697143.
Nieman DC i sur. PLoS One. 2018;13(3):e0194843
Nieman DC i sur. J Proteome Res. 2015 Dec 4;14(12):5367-77.
PharmEasy. https://pharmeasy.in/blog/12-incredible-health-benefits-of-bananas/
Rabbani GH i sur. Pediatr Infect Dis J. 2009 May;28(5):420-5.

Objavljeno: Liječničke novine br. 220 – lipanj 2023.