Kakva je kvaliteta doktorskih studija u Hrvatskoj?

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.

6. srpnja 2026.

Kako prepoznati i odabrati kvalitetan doktorski studij u Hrvatskoj?


Kako se uopće procjenjuje kvaliteta doktorskih studija? Odgovor nije jednostavan jer ne postoji jedna univerzalna mjera kvalitete doktorskog studija. Ona se procjenjuje kroz niz pokazatelja – od kvalitete mentora i istraživačkog okruženja do uspješnosti doktoranada i znanstvenih rezultata. Nažalost, sustavni, ažurni i usporedivi podaci o tim pokazateljima u Hrvatskoj – nisu javno dostupni. Zadnja formalna ocjena doktorskih studija u Hrvatskoj provedena je prije 7-10 godina (između 2016. i 2019.). Rezultati te ocjene nisu bili impresivni. Što se s kvalitetom tih studija dogodilo u međuvremenu – nije poznato.

Ustanove u pravilu ne objavljuju podatke o kvaliteti doktorskih studija


Ustanove koje nude doktorske studije u Hrvatskoj u pravilu ne objavljuju javno pokazatelje kvalitete. To znači da obično nije moguće naći sustavne i ažurne podatke o broju prijavljenih i upisanih studenata, stopi završavanja studija, prosječnom vremenu do obrane doktorata, stopi odustajanja, znanstvenim radovima (ili drugim rezultatima) proizašlima iz doktorskih disertacija, citiranosti tih radova, uspješnosti doktoranada u dobivanju projekata ili stipendija, međunarodnoj mobilnosti, zadovoljstvu doktoranada mentorstvom, zapošljivosti nakon završetka studija i drugim pokazateljima kvalitete. Pa kad bi netko sad baš i htio mjeriti kvalitetu doktorskih studija u Hrvatskoj, u pravilu ne bi imao podataka na raspolaganju za to. Jedini način bi bio kontaktirati ustanove i tražiti od njih informacije koje vas zanimaju – a sretno vam s tim. Neke od tih podataka objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS), ali ni to vam ne bi mnogo pomoglo. Primjerice, DZS objavljuje broj upisanih studenata u doktorske studije, ali taj broj uključuje sve upisane u sve godine studija u akademskoj godini, ali ne upisane u prvu godinu studija. Nadalje, DZS broj upisanih i doktoriranih ne objavljuje dosljedno. Naime, DZS brojeve upisanih na poslijediplomske studije prikazuje po sveučilištima i po sastavnicama (odjelima, fakultetima) sveučilišta, dok se brojevi obranjenih doktora znanosti prikazuju samo po sveučilištima, a ne i po sastavnicama.

Povijest ocjenjivanja: što su pokazali rezultati reakreditacije AZVO-a?


Jedini cjeloviti uvid u kvalitetu poslijediplomskih doktorskih studija u Hrvatskoj dobili smo kada je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) između 2016. i 2019. provela prvi nacionalni ciklus reakreditacije doktorskih studija. Vrednovano je tada 114 doktorskih studija.

Rezultati su bili:

– 13 doktorskih studija (11%) dobilo je oznaku visoke razine kvalitete, jedinu oznaku izvrsnosti koja se dodjeljivala u tom postupku.

– 43% doktorskih studija dobilo je potvrdu da ispunjava uvjete za izvođenje.

– 57% dobilo je pismo očekivanja, što znači da su međunarodna stručna povjerenstva utvrdila nedostatke koje je trebalo ukloniti.

– Za 8% doktorskih studija preporučeno je da se do otklanjanja nedostataka ne upisuju novi doktorandi.

To pokazuje da je hrvatski sustav u neko doba bio spreman kritički vrednovati kvalitetu doktorskih studija. Međutim, sada je ključno pitanje – što se dogodilo nakon toga.

Netransparentnost sustava: zastarjeli podaci i nepoznat učinak reformi


Svrha svakog vrednovanja visokog obrazovanja nije samo utvrditi trenutačno stanje, već provjeriti jesu li preporuke dovele do stvarnih poboljšanja. Danas, 7 do 10 godina nakon pokretanja tog procesa, konačni učinci i analiza sustava uglavnom su nepoznati.

Postavlja se tu niz opravdanih pitanja:

-Jesu li svi studiji koji su dobili pismo očekivanja uklonili nedostatke?
-Jesu li preporuke dovele do kvalitetnijih doktorskih studija?
-Je li danas kvaliteta hrvatskih doktorata bolja nego prije 7-10 godina?

Odgovor: uglavnom se ne zna. Neke ustanove javno su objavile odluke koje su dobile, i što su napravile po tom pitanju. Ali samo neke. Nije mi poznato da postoji objedinjeno javno izvješće koje bi odgovorilo na ta pitanja, odnosno nacionalna analiza konačnih učinaka cijelog postupka. A to bi trebao biti najvažniji dio priče.

Tako, ako nekog zanima je li kvalitetan neki doktorski studij koji se trenutačno nudi u Hrvatskoj – ne postoji javno dostupna, aktualna procjena. Ta procjena kvalitete od prije 7-10 godina sad je već zastarjela. Studiji koji su tada ocijenjeni kao visoko-kvalitetni, možda više nisu. Neki su se u međuvremenu možda (možda) bitno popravili. Za studije osnovane u međuvremenu – ne znamo ništa.

Savjeti: Kako odabrati kvalitetan doktorski studij?


Ako planirate upisati doktorat u Hrvatskoj, a sustav vam ne nudi transparentne podatke, procjenu morate provesti sami. Evo savjeti kako izabrati najbolji studij za sebe:

  1. Pogledajte u izvješću AZVO-a koji studiji su ocijenjeni kao visoko kvalitetni tijekom prošle akreditacije i nadajte se da su još uvijek kvalitetni.
  2. Ne upisujte niti jedan doktorski studij naslijepo, samo zato jer vam se sviđa tema i program studija. Raspitajte se kod studenata, i onih koji su doktorirali na tom studiju. Oni će vam biti najbolji izvor informacija.
  3. Tražite čovika, ne ustanovu. Važniji je mentor nego ustanova. Tražite mentora koji aktivno objavljuje u vrhunskim časopisima, provjerite njegove bivše doktorande.
  4. Bježite od mjesta gdje ste vi i vaše istraživanje prepušteni sami sebi.
  5. Bez mentora i vrlo detaljnog plana istraživanja ne upisujte nikakav doktorski studij. 

Doktorat bez drame

Ako želite više informacija o doktoratima znanosti jer vas zanima upis poslijediplomskog doktorskog studija, ili ste već na doktoratu, ili ste u fazi mentoriranja doktoranada, i zanima vas kako kroz sve vezano za doktorat proći uz što manje muke, mogla bi vam biti korisna naša lijepa knjiga Doktorat bez drame.

Literatura