Ako pomognete dvojici pušača da prestanu pušiti, spasili ste (najmanje) jedan život

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje duhana godišnje ubija 8 milijuna ljudi širom svijeta. Više od 7 milijuna tih smrti posljedica su izravnog pušenja, a 1,2 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovano je pasivnim pušenjem. Svi oblici duhana su štetni, i nema sigurne razine izloženosti duhanu. Do sada su objavljeni rezultati brojnih istraživanja o štetnosti pušenja za zdravlje, i brojni sustavni pregledi koji sažimaju te dokaze.

Sustavni pregled i meta-analiza Jayesa i suradnika, koji su analizirali 216 istraživanja o učincima pušenja na respiratorno zdravlje pokazuje kako je pušenje među odraslim pušačima povezano sa značajnim povećanjem rizika od karcinoma rizika [relativni rizik (RR) 10,92; 95% interval pouzdanosti (95% CI): 828 do 14-40; temeljem meta-analize koja je uključila 34 istraživanja), KOPB-a (RR 4,01; 95%CI: 3,18 do 5,05; 22 istraživanja) i astme (RR 1,61; 95% CI: 1,07 do 2,42; 8 istraživanja). Izloženost pasivnom pušenju značajno povećava rizik od karcinoma pluća u nepušača i povećava rizik od astme, piskanja (engl. wheeze), infekcija donjeg dijela dišnog sustava i smanjene funkcije pluća u djece. Pušenje značajno povećava rizik od pogoršanja apneje u spavanju i astme kod odraslih i trudnica, a aktivno i pasivno pušenje povećava rizik od tuberkuloze.

Aktivno pušenje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i brojne vrste karcinoma. Sustavni pregled koji su proveli Liu i suradnici pokazuje kako čak i pušenje nekoliko cigareta na dan povećava rizik od karcinoma bubrega. Brojni sustavni pregledi pokazuju i kako je pušenje povezano s brojnim negativnim ishodima u oboljelih od raznih bolesti. Primjerice, Sollie et al. u sustavnom pregledu su analizirali 12 istraživanja s ukupno 400.944 žena kojima je dijagnosticiran primarni invazivni karcinom dojke te pokazali kako žene koje trenutno puše imaju 28% povećanje u mortalitetu povezanom s karcinomom dojke u usporedbi sa ženama koje nikad nisu pušile. Smrtnost u bivših pušačica bila je ista kao u onih koje nikad nisu pušile. To pokazuje kako bi oboljeli od karcinoma dojke prestankom pušenja mogli značajno smanjiti svoj rizik od umiranja zbog karcinoma dojke i moguće doći na razinu rizika osoba koje nikad nisu pušile.

U novije vrijeme povećava se i svjesnost o takozvanom „zadržanom duhanskom dimu“, odnosno „dimu iz treće ruke“ (engl. thirdhand smoking, THS). Riječ je o izloženosti duhanskom dimu koji se zadržava na unutarnjim površinama te se može naći u materijalu zidova, namještaja, odjeće, igračaka itd. uslijed pušenja i može se ponovo emitirati u okolinu. Taj je naziv THS prvi put u literaturi upotrijebljen 2006.
Sustavni pregled koji su objavili Díez-Izquierdo i suradnici 2018. opisuje rezultate 68 članaka na temu THS-a. U 28 članaka analizirana je koncentracija nikotina kao sastojka THS-a, autori 21 članka analizirali su izloženost i utjecaj THS-a na zdravlje (11 istraživanja ispitalo je utjecaj THS-a na ljudske ili životinjske stanice, 4 na životinje, 1 na odrasle ljude i 5 na djecu), 16 je ispitalo uvjerenja, ponašanja i politike vezane za THS ,a 3 su ispitala druge teme kao štu su THS u e-cigaretama. Rezultati većine tih istraživanja pokazuju kako izloženost THS-u može imati potencijalni učinak na zdravlje, primjerice na citotoksičnost, metaboličke promjene, glikemiju, strukturu stanice, promjene u tkivu jetre, pluća i kože miševa, promjene ponašanja u miševa, i nisku razinu svjesnosti o rizicima THS-a među općom populacijom. Dugoročni učinci THS-a na zdravlje ljudi nisu poznati, jer je svijest o ovom problemu novijeg datuma te je stoga potrebno još istraživanja na tu temu.

Na štetnost pušenja osobito se ukazuje i u aktualnoj pandemiji COVID-19. Od početka 2020. do 1. prosinca 2020. objavljeno je više od deset sustavnih pregleda koji se bave COVID-19 i pušenjem. Podatci ukazuju kako je pušenje povezano s lošijim ishodom oboljelih od COVID-19, osobito u mlađih osoba. Također se opisuje povezanost pušenja i težine bolesti u oboljelih od COVID-19; trenutni pušači i bivši pušači češće imaju teži oblik bolesti.

S obzirom na činjenicu da je pušenje vodeći preventabilni rizični čimbenik za obolijevanje i prijevremeno umiranje, zdravstveni radnik bi trebali biti primjer kao nepušači, a isto tako bi trebali aktivno propitivati svoje pacijente o pušenju, i poticati pacijente na prestanak pušenja.
 
Savjeti za zdravstvene radnike: Kako pomoći pacijentima u svega 10 sekundi?
Tai Hing Lam je sažeo podatke iz sustavnih pregleda i meta-analiza u časopisu Archives of Internal Medicine naslovom koji glasi „jedna od dvije osobe koje puše umrijet će zbog pušenja“. U istom članku je dao sljedeći savjet za razgovor s pacijentima koji puše, a koji glasi ovako, u cijelosti:

  • Pitajte pacijente o pušenju.
  • Upozorite pušače na sljedeći način: „Ako nastavite pušiti, šansa da umrete od bolesti uzrokovanih pušenjem (poput raka, bolesti srca, moždanog udara i dišnih i mnogih drugih ozbiljnih bolesti) iznosi 50% (67% za vrlo mlade osobe; 40% za vrlo stare).”
  • Savjetujte: “Ako sada prestanete pušiti, rizik će vam se uvelike smanjiti (za 25% u starijoj dobi i mnogo više prije dobi od 40 godina).”

Za to će vam trebati samo 10 sekundi.

  • Uputite pacijenta u kliniku za prestanak pušenja ili na telefonski broj na kojem može dobiti savjete za prestanak pušenja.
  • Napravite to opet sve dok ne prestanu pušiti.

Ako pomognete dvojici pušača da prestanu pušiti, spasili ste (najmanje) jedan život.

Literatura

  • Díez-Izquierdo et al. Update on thirdhand smoke: A comprehensive systematic review. Environ Res. . 2018;167:341-371.
  • Jayes et al. SmokeHaz: Systematic Reviews and Meta-analyses of the Effects of Smoking on Respiratory Health. Chest. 2016;150(1):164-79.
  • Tai Hing Lam. Absolute risk of tobacco deaths: one in two smokers will be killed by smoking: comment on “Smoking and all-cause mortality in older people”. Arch Intern Med. 2012;172(11):845-6.
  • Willi et al. Active smoking and the risk of type 2 diabetes: a systematic review and meta-analysis JAMA. 2007;298(22):2654-64.
  • Xiaoqiu Liu et al. Dose-response relationships between cigarette smoking and kidney cancer: A systematic review and meta-analysis. Crit Rev Oncol Hematol. 2019;142:86-93.
  • Sollie et al. Smoking and mortality in women diagnosed with breast cancer-a systematic review with meta-analysis based on 400,944 breast cancer cases. Gland Surg. 2017;6(4):385-393.
  • Patanavanich et al. Smoking is associated with worse outcomes of COVID-19 particularly among younger adults: A systematic review and meta-analysis. medRxiv. 2020 Sep 23:2020.09.22.20199802. Preprint.
  • Gülsen et al. The Effect of Smoking on COVID-19 Symptom Severity: Systematic Review and Meta-Analysis. Pulm Med. 2020;2020:7590207.

Objavljeno: Liječničke novine br. 195 – prosinac 2020.