Alkalna (lužnata) prehrana nije čarobna formula za zdravlje

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.

Alkalna ili lužnata prehrana naziv je za niz slabo povezanih prehrambenih režima koji se temelje na pogrešnom shvaćanju da različite vrste hrane mogu utjecati na pH ravnotežu tijela. Kad se u PubMed upiše termin „alkaline diet“ i ograniči pretraživanje na naslov, na datum 31. listopada 2020. dobiveno je svega 10 rezultata. Naravno, koncepti alkalne prehrane mogu se u literaturi objaviti i pod drugim nazivljem, ali za usporedbu, ako se u naslovima radova indeksiranih na PubMedu traži „mediterranean diet“, dobiva se 2047 rezultata.

Kad se na internetskim tražilicama traži termin alkalna prehrana, odmah upada u oči kako se termin uglavnom upotrebljava na mrežnim stranicama o alternativnoj medicini koje odmah, prigodno, i prodaju razne pripravke za postizanje „lužnatog tijela“. Neutemeljene tvrdnje na koje se može naići na takvim stranicama jesu, primjerice: alkalna prehrana liječi karcinom, smanjuje upalne procese u tijelu; tijelo hrani kisikom, visokovrijednim hranjivim tvarima, „skida“ godine s lica, čini nas energičnima, itd. Te tvrdnje, naravno, nisu potkrijepljene referencama o medicinskim istraživanjima.

Sve za što se tvrdi da utječe na ljudsko zdravlje i bolest je intervencija i može se istražiti u kliničkim pokusima – naravno, ako netko to uopće želi istraživati. Vrsta prehrane je također intervencija. Ako nas zanima liječi li stvarno neka vrsta prehrane neku vrstu karcinoma, hrani li tijelo kisikom i pomlađuje lice, onda je jedino ispravno napraviti randomizirani kontrolirani pokus u koji ćemo uključiti ljude sličnih osobina, nasumično ih raspodijeliti u dvije ili više skupina, jednoj skupini davati alkalnu prehranu, a drugim skupinama neku drugu vrstu prehrane, i mjeriti ishode kojima ćemo pokušati dokazati takvu teoriju. Kad se pretraži literatura, takve randomizirane kontrolirane pokuse nije moguće pronaći.

Tipičan primjer bizarnih tekstova koji se mogu naći vezani za alkalnu prehranu glasi: „Acidoza je postala jedan od velikih problema modernog života. Pretjerana kiselost krvi i tkiva jedan je od glavnih okidača svih bolesti i degenerativnih stanja.“ Međutim, za pH krvi potpuno je nebitno je li hrana kisela ili lužnata. Oni koji govore da određena vrsta hrane ili dodataka prehrani čini našu krv kiselom ne razumije kako ljudsko tijelo funkcionira. Želudac ima nizak pH koji se ne može promijeniti nekom vrstom prehrane. Citrusi, ocat i vitamini poput vitamina C ili folne kiseline ne mijenjaju kiselost želuca ili krvi. Sva hrana koja napušta želudac je kisela, ali gušterača svojim sekretima neutralizira želučanu kiselinu. Stoga, što god jeli, hrana će u želucu biti kisela, a hrana u tankom crijevu bit će lužnata.

U normalnim okolnostima krv je blago lužnata, s pH u rasponu 7,35 do 7,45. Kiselolužnata ravnoteža krvi pomno se regulira jer mala odstupanja od normalnog raspona mogu uzrokovati oštećenja organa i smrt. Stoga su potpune besmislice tvrdnje poput „Danas u zapadnom svijetu ljudi jedu hranu koja potiče upalu i povećava unutarstanični pH. To je stanje koje se naziva latentna acidoza, što je savršeno okruženje za razmnožavanje stanica raka. Pravilno izgrađena alkalna prehrana poboljšat će vaš unutarstanični pH tijekom vremena, te je najbolja obrana protiv kontinuirane upale u tijelu.“ U zdravom tijelu, svaka promjena pH krvi brzo se vraća u normalu.

Hrana ne može promijeniti kiselost ničega u našem tijelu osim urina; pH urina može varirati jer bubreg određuje što se uklanja iz našeg tijela kako bi se održala ravnoteža. Još jedno razmišljanje o alkalnoj prehrani je sljedeće: temeljem vrste hrane koju jedemo, naše tijelo, a osobito bubrezi, trebaju ulagati više ili manje napora kako bi se održavao optimalan pH. Međutim, pH hrane ne određuje ukupan učinak u tijelu. Umjesto toga, učinak koji hrana ima na bubreg, tzv. „potential renal acid load“ (PRAL), odnosno potencijalno opterećenje bubrega kiselinama, određuje gdje pripada koja hrana u kontekstu kiselo-alkalne hrane. Primjerice, citrusno voće je kiselo, ali se smatra visoko alkalnom hranom jer ima nizak PRAL.

No, ima li dokaza da jedenje hrane koja ima nizak PRAL može čovjeka učiniti zdravijim ili liječiti neke bolesti/simptome? Podatci na tu temu nisu uvjerljivi i nema suglasja o tome kakav učinak alkalna prehrana ima tijekom životnog vijeka čovjeka. Hrana na „alkalnom kraju spektra“ uglavnom su mnoge vrste voća i većina povrća, a uobičajeni je savjet za održavanje zdravlja pridržavati se prehrane bogate voćem i povrćem. Jedenje hrane koja se temelji uglavnom na tim „alkalnim“ namirnicama moglo bi dovesti do prehrambenih nedostataka, uključujući manjak određenih vitamina i minerala. Međutim, zdrav obrazac prehrane također uključuje i nemasne izvore bjelančevina i žitarice koje se pak nalaze na kiselom kraju prehrambenog spektra.

Glavne svjetske prehrambene smjernice već dugo vremena preporučuju prehranu koja se temelji na raznovrsnim namirnicama, prehranu koja se temelji na voću i povrću, ali isto tako i na žitaricama, nemasnim bjelančevinama i zdravim mastima.

Kad se razgovara o zdravom životu, hrana je samo dio priče. Optimalno zdravlje uključuje i održavanje zdrave tjelesne mase, redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san, smanjenje stresa i što više društvenih veza. Od prehrane se prečesto očekuje da podnese svu odgovornost za naše cjelokupno zdravlje.

Objavljeno: Liječničke novine br. 194 – studeni 2020.