Mikrovalna pećnica ne stvara radioaktivnu, toksičnu i karcinogenu hranu

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.

Ušla sam u iznajmljeni stan i odmah mi je u oko upala mikrovalna pećnica smještena tik ispod plafona, na maloj polici iznad i iza frižidera. Bilo mi je prilično nevjerojatno da netko, izgleda, očekuje da će gosti moći dosegnuti rukama mikrovalnu pećnicu na polici smještenoj iznad tog frižidera, na visini od 1,94 metra. Eto, bila sam znatiželjna pa sam stvarno išla izmjeriti na kojoj visini je ta polica za mikrovalnu. Možda bi trebali domaćini doraditi oglas i navesti minimalnu visinu gostiju koji će moći iskoristiti sve potencijale toga stana.

Onda me prosto zanimalo i bih li mogla upravljati mikrovalnom ako se popenjem na stolicu. To se pokazalo kao uspješna intervencija za dosezanje mikrovalne. No, kako ne volim nered, nisam htjela dalje istraživati što bi se dogodilo s prosipanjem hrane i tekućine da stvarno idem preko stolice podizati na tu visinu tanjure i šalice.
Pomislila sam onda i da je mikrovalna možda gore samo pospremljena pa se očekuje da je gosti spuste na kuhinjsku površinu. Iako mi mikrovalna nije trebala, bila sam i dalje znatiželjna pa sam pokušala testirati bih li je mogla spustiti, ali ništa od toga. Mikrovalna je uključena u struju, kabel je duboko fiksiran iza police koja nosi mikrovalnu, a polica je fiksirana za zid i kuhinjske elemente na šest mjesta. Tu mikrovalnu i kabel ne bi bilo moguće spustiti bez određene materijalne štete koja bi uključivala štemanje.

Daleko od očiju, srca i trbuha

Objavila sam fotografiju položaja te mikrovalne pećnice na društvenoj mreži uz komentar:
„Idealno mjesto za mikrovalnu pećnicu. Daleko od očiju, srca i trbuha.“

Odmah su me prijatelji zasuli porukama. Jedni su mislili da je to moj stan pa su uviđavno savjetovali da bih mikrovalnu trebala spustiti i staviti na kuhinjsku površinu, umjesto na tako visoku policu. Pa sam morala objašnjavati da to nije moj stan i moja inteligentna ideja vezano za položaj mikrovalne. U drugoj kategoriji bile su poruke onih koji su bili zgroženi spoznajom da koristim mikrovalnu. Pitaju se oni kako je moguće da osoba „mojeg ranga“ koristi taj jezivi uređaj koji stvara radioaktivnu, toksičnu i karcinogenu hranu. Ponekad zaista koristim mikrovalnu, ali stvarno ponekad, i to ne zato jer mislim da bi je trebalo izbjegavati zbog nekih štetnih učinaka za zdravlje. Općenito se držim podalje ne samo od mikrovalne pećnice nego i od svih drugih vrsta pećnica i uređaja za pripremu hrane jer mi je draže provoditi vrijeme za (radnim) stolom. Za izbjegavanje mikrovalne pećnice nema znanstvenog opravdanja.

Što mikrovalna zapravo radi?
Mikrovalna pećnica koristi elektromagnetske valove niske energije, mikrovalove, čime uzrokuje vibracije molekula vode u hrani. Te vibracije stvaraju toplinu. To je to. Nema radioaktivnih izotopa, nema gama zraka, nema urana u špagetima. Hrana nije ozračena nego jednostavno zagrijana.

Elektromagnetsko zračenje zvuči opasno samo ako ignorirate činjenicu da i svjetlo koje dolazi iz žarulje i glazba iz vašeg radija spadaju u isti spektar – samo su to valovi druge valne duljine. Ako mislite da su mikrovalovi opasni, možda biste trebali razmisliti i o tome da prestanete gledati televiziju. Ili koristiti Wi-Fi.

Ni radioaktivna ni toksična ni karcinogena
Na žalost ljubitelja nepotrebne drame, znanost ima jednostavnu poruku – hrana iz mikrovalne nije radioaktivna, nije toksična, nije karcinogena. Dakle, da, možete pojesti juhu ugrijanu u mikrovalnoj bez da vam mutira jetra i bez potrebe da se odmah naručite na pregled onkologa koji ćete dočekati taman prigodno za 18 godina.
Svjetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organization, WHO) i njena podružnica, Međunarodna agencija za istraživanje raka (engl. International Agency for Research on Cancer, IARC), navode kako mikrovalne pećnice koriste neionizirajuće zračenje, koje nema dovoljnu energiju da bi uklonilo elektrone i uzrokovalo promjene u molekulama ili DNA, i da ne postoje znanstveni dokazi da mikrovalne pećnice povećavaju rizik od raka.

Mitovi na meniju: uništava li mikrovalna hranjive tvari?
Vječni je klasik uvjerenje da mikrovalna „ubija sve vitamine“. Naravno, ako kuhate brokulu tri sata u vodi, ni obični štednjak neće sačuvati vitamin C. Zapravo mikrovalna često bolje čuva hranjive tvari jer kuha kraće i s manje vode. Neki vitamini su osjetljivi na djelovanje topline, ali za to nije kriva mikrovalna nego toplina. Pritom je posve nebitno je li ta toplina dolazi iz mikrovalne, obične pećnice ili iz vulkana.

Brown i suradnici 2020. su objavili rezultate istraživanja u kojem su usporedili učinak podgrijavanja smrznutih gotovih jela u mikrovalnoj i klasičnoj pećnici na očuvanje hranjivih tvari. Analizirani su obroci s uputama za obje metode zagrijavanja, a mjerene su razine ugljikohidrata, bjelančevina, masti, natrija, kalija, vitamina A, C, E, tiamina, riboflavina i folne kiseline. Rezultati su pokazali da su se sve hranjive tvari, osim vitamina C, podjednako očuvale u obje metode. Mikrovalna pećnica omogućila je nešto bolju očuvanost vitamina C, s prosječno 3,8 mg više u odnosu na klasičnu pećnicu. Zaključno, podgrijavanje obroka u mikrovalnoj pećnici jednako je učinkovito u očuvanju hranjivih tvari kao i u klasičnoj, a ako ste ljubitelj veće količine vitamina C u svojoj podgrijanoj hrani, onda prednost ima upravo mikrovalna.

Mikrovalna ne mijenja strukturu vode
Među mitovima o mikrovalnoj pećnici je onaj da mikrovalna mijenja strukturu vode. To zvuči gotovo kao zaplet u niskobudžetnom znanstveno-fantastičnom filmu. Revoltirane molekule vode odluče promijeniti orijentaciju jer su bile izložene elektromagnetskim valovima. Zapravo jedino što se mijenja kod vode u mikrovalnoj je – temperatura. Molekule vode vibriraju brže, stvaraju trenje, a to trenje proizvodi toplinu. Struktura molekule H₂O ostaje nepromijenjena, bez obzira na to kako se voda grije.

Mikrovalna ne uništava energiju života u hrani
Postoji mit iz ezoterične domene koji tvrdi da mikrovalna uništava energiju života u hrani. Što god „energija života“ bila, tipa vitalnost, aura, kvantna svjesnost ili nešto tako slično besmisleno – mikrovalna ne zna da to postoji. Znanost poznaje hranjive tvari, ali ne i eterične vibracije vašeg povrća. Hrana iz mikrovalne nije energetski iscrpljena, duhovno prazna niti vibracijski depresivna – ona je samo topla.

Što treba znati: oprez, a ne paranoja
Naravno, postoje stvarne mjere opreza koje su nužne za sigurno rukovanje mikrovalnom pećnicom. Evo nekoliko savjeta koji su znanstveno dosadni, ali korisni.
U mikrovalnu ne stavljajte plastične posude koje nisu za mikrovalnu; neki plastični spojevi mogu ispuštati štetne tvari kad se zagrijavaju. Određeni plastični materijali, osobito oni stariji, tanji ili reciklirani, sadrže kemikalije poput bisfenola A (BPA), ftalata i drugih aditiva. Kad se ti materijali izlože visokoj temperaturi, mogu ispustiti te tvari u vašu hranu – osobito ako je masna ili kisela (npr. gulaš, umak od rajčice, juha). Dakle, umjesto toplog obroka, možda si upravo podgrijavate porciju niskih doza potencijalnih endokrinih disruptora.

Nemojte grijati u mikrovalnoj dječju hranu u zatvorenim bočicama. Kada grijete tekućinu u hermetički zatvorenoj bočici, unutar bočice se stvara para. Budući da para nema kamo pobjeći, tlak raste dok ne pronađe izlaz – a taj izlaz se događa u obliku nasilnog izbacivanja čepa, eksplozije bočice i raspršivanja vrućeg sadržaja, što može uzrokovati ozljede ili opekline.

Ne stavljajte metal u mikrovalnu. Ako stavite u mikrovalnu metalni predmet poput žlice, aluminijske folije, metalnog ruba tanjura ili ukrasnog omota bombona – ono što slijedi nije termička čarolija, već visokonaponski spektakl s potencijalnim posljedicama. Mikrovalne pećnice koriste elektromagnetske valove za pobuđivanje molekule vode u hrani, što rezultira zagrijavanjem. No metal reflektira te valove, umjesto da ih apsorbira. To stvara električne naboje na rubovima metala, osobito na oštrim ili tankim dijelovima (npr. vilice ili naborana folija), što može uzrokovati iskre, električni luk i potencijalni požar.

Ne pokušavajte osušiti čarape u mikrovalnoj. Tkanina, osobito ako je tanka, suha ili sadrži sintetička vlakna, vrlo lako se može pregrijati i zapaliti. Mikrovalna energija grije materijal iznutra, bez kontrole temperature, pa vlaga može ispariti prebrzo, što ostavlja suhu tkaninu izloženu toplinskom udaru. Nadalje, tkanina često sadrži nevidljive metalne niti (posebno u čarapama s elastičnim vlaknima, donjem rublju, dekorativnim šavovima ili ukrasima). Mikrovalna interakcija s metalom može izazvati iskrenje (električni luk), koje može oštetiti uređaj i uzrokovati požar. Ako se pak vlažna tkanina pregrije, može doći do stvaranja jako zagrijane pare koja isparava naglo pri otvaranju vrata ili pri kontaktu s kožom – što može dovesti do opekotina. Ukratko, nikada ne stavljajte tkaninu u mikrovalnu pećnicu; to nije sušilica za rublje, a još manje toplinski sterilizator.

Ne pokušavajte nasilno otvoriti mikrovalnu dok radi. U njoj valove stvara magnetron, srce mikrovalke, i ti su valovi vrlo učinkoviti u zagrijavanju hrane, ali i potencijalno opasni ako pobjegnu iz pećnice. Zato su svi vrata mikrovalne pećnice opremljena složenim sustavima blokade. Kad zatvorite vrata, aktivira se mehanizam koji omogućuje magnetronu da se uključi. Čim otvorite vrata, čak i milimetar, sustav automatski gasi mikrovalno zračenje. Sve moderne mikrovalne imaju dva do tri neovisna sigurnosna sklopa upravo kako bi se spriječila situacija u kojoj bi uređaj zračio dok su vrata otvorena. Međutim, nasilno otvaranje vrata ili rukovanje oštećenim uređajem može kompromitirati te sustave.

Mikrovalna nije oružje masovnog uništenja
Dakle, mikrovalna nije oružje masovnog uništenja, već samo praktična kuhinjska sprava. Koristite je razumno, nemojte u njoj sušiti čarape ni roštiljati metal, i slobodno uživajte u toplom obroku. I ne brinite, vaša hrana neće izaći iz mikrovalne s radioaktivnim supermoćima, već samo vruća. Pridržavajte se preporučenih mjera opreza vezano za to što smije ići u mikrovalnu. I ako odlučite montirati mikrovalnu pod plafon na visinu od 1,94 metra pobrinite se da ste prije njene uporabe u dobrim odnosima s kakvim lako dostupnim traumatologom.

Literatura

• Brown EF i sur. Comparing Nutritional Levels in a Commercially-Available Single-Serve Meal Using Microwave versus Conventional Oven Heating. Journal of Microwave Power and Electromagnetic Energy 2020;54 (2):99-109.
• Cross GA i sur. The effect of microwaves on nutrient value of foods. C R C Critical Reviews in Food Science and Nutrition, 1982;16(4):355–381.
• Svjetska zdravstvena organizacija. Radiation: Electromagnetic fields. Objavljeno 4. kolovoza 2016. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/questions-and-answers/item/radiation-electromagnetic-fields

Objavljeno: Liječničke novine, br. 243 – listopad 2025.