Skandinavski doktorat: model doktorata temeljen na više objavljenih znanstvenih radova

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.
prva verzija: 4. ožujka 2022.
dorađeno: 8. lipnja 2026.

Što je skandinavski doktorat?

Skandinavski doktorat (poznat i kao kumulativni doktorat ili doktorat prema modelu objavljenih radova) je specifičan model izrade doktorske disertacije koji se sastoji od niza povezanih znanstvenih radova objavljenih u recenziranim časopisima, umjesto pisanja tradicionalne monografije (doktorske knjige). Ovaj model, koji je nastao na nordijskim sveučilištima, danas postaje sve popularniji u odnosu na klasičan doktorat u Hrvatskoj i Europi jer izravno potiče ranu integraciju doktorandâ u međunarodnu znanstvenu zajednicu.

Što je doktorski studij?

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij najviši je stupanj formalnoga akademskog obrazovanja. U Hrvatskoj i većini europskih zemalja poslijediplomski sveučilišni studij traje najmanje tri godine i njegovim se završetkom stječe u pravilu 180 ECTS bodova te akademski stupanj doktor/doktorica znanosti. Od doktoranda se očekuje provedba istraživanja pod nadzorom mentora i pisanje te obrana doktorske disertacije. Rezultati istraživanja koji se opisuju u doktorskoj disertaciji trebaju jasno pokazati da je doktorand stvorio nova znanja i da je rad izveden na odgovarajućoj razini.

Što je tradicionalni monografski doktorat?

Tradicionalni monografski model doktorske disertacije podrazumijeva opis istraživanja u „jednoj knjizi“, odnosno monografiji, koja obično sadrži poprilično dugačak tekst. Monografska disertacija obično ime šest do sedam poglavlja, a može se promatrati kao jedan veliki istraživački projekt. Većina disertacija koje se objavljuju danas na sveučilištima slijedi takav monografski model. To je oblik disertacije kakav poznajemo stoljećima – otkad god su se počele dodjeljivati doktorske diplome. Međutim, kako se sve veća važnost pridaje objavi članaka u recenziranim časopisima i opada važnost znanstvenih radova koji su objavljeni kao knjiga (monografija) u mnogim disciplinama, i model doktorata je evoluirao od monografskog u model koji se temelji na znanstvenim člancima.

Koliko radova je potrebno za skandinavski model doktorata?

Uz tradicionalni monografski model doktorske disertacije, u novije vrijeme i u Hrvatskoj se usvaja tzv. skandinavski model disertacije koji se temelji na skupu više objavljenih znanstvenih radova. U Švedskoj doktorski studij traje 4 pune godine, godinu dana duže nego u većini europskih zemalja, i njegovim se završetkom stječe 240 ECTS-ova. Prilično je uobičajeno da švedska doktorska disertacija sadrži 4-5 radova, od kojih će bar 1-3 biti objavljeno u časopisu.

Na engleskom jeziku takva moderna disertacija koja se temelji na objedinjenim radovima naziva se „paper-based dissertation“ ili „paper-based thesis“, gdje se riječ „paper“ odnosi na objavljeni znanstveni članak.

Koje su ključne značajke skandinavskog modela doktorata?

U skandinavskom modelu doktorata objedinjeno je 2-5 znanstvenih radova, a točan broj varira ovisno o propisima pojedinog sveučilišta, odnosno fakulteta. Neke ustanove taj broj ne propisuju precizno, ostavljajući doktorandima fleksibilnost u procesu ocjenjivanja. Ovisno o pravilima ustanove, takav model disertacije može uključivati i rezultate istraživanja koji su tek poslani u časopis, odnosno ne moraju nužno svi radovi koji se opisuju u disertaciji biti objavljeni u trenutku obrane disertacije. Radovi na člancima koji čine doktorat objavljuju se u pravilu u ko-autorstvu, ovisno o broju članova tima koji su sudjelovali u provedbi tog istraživanja. Ko-autori su barem doktorand i mentor, te ostali članovi tima ako su dodatne osobe sudjelovale u provedbi istraživanja. Ustanove obično zahtijevaju da doktorand treba biti prvi autor na određenom broju radova u okviru takve disertacije, ili na svim tim radovima. Ustanove često propisuju i minimalne kriterije koje trebaju zadovoljavati časopisi u kojima su takvi radovi objavljeni, npr. indeksacija u određenoj bazi, određeni minimalni čimbenik odjeka (engl. Journal Impact Factor), objava na engleskom jeziku, i slično.

Koje su prednosti skandinavskog modela doktorata?

Za doktoranda je prednost takve disertacije što treba proći kroz proces pisanja radova na engleskom jeziku prije obrane disertacije, i steći iskustvo u slanju rada u časopis i odgovaranja na recenziju. Osim toga, doktorand nakon doktorata počinje svoju daljnju postdoktorandsku akademsku karijeru s nekoliko objavljenih članaka pa ima bogatiji životopis i može biti poželjniji kandidat za daljnja zaposlenja i akademsko napredovanje.

Za kvalitetu takve disertacije prednost je što se temelji na člancima koje su recenzirali stručnjaci iz uskog područja, kakvih možda nema na raspolaganju nekoj manjoj ustanovi lokalnog karaktera. Takva disertacija trebala bi olakšati i procjenu kvalitete disertacije. Povjerenstvo koje ocjenjuje takvu disertaciju trebalo bi uzeti kao prednost činjenicu da je doktorand već objavio više znanstvenih radova u recenziranom međunarodnom časopisu.

Objava radova u međunarodnim časopisima na engleskom jeziku omogućuje i veću vidljivost objavljenim istraživanjima u usporedbi s monografijom koja je napisana na lokalnom jeziku, i koja samo ima sažetak napisan na engleskom. To je prednost za ustanove na kojima su takve disertacije obranjene jer se temeljem citata i čimbenika odjeka objavljenih radova računa scientometrijski uspjeh pojedine ustanove. Nadalje, kako danas svi relevantni međunarodni časopisi objavljuju svoje članke na internetu, uz objavljeni članak objavljuju se i altmetrijski pokazatelji i broj pristupa članku, što omogućuje i izravno mjerenje zanimanja za pojedini objavljeni članak.

Ovisno o propisima ustanova, za doktorande može biti prednost i to što nakon objave predmetnih znanstvenih članaka ne moraju nužno pisati dugačku disertaciju. Primjerice, ustanova može tražiti da doktorand napiše uvod u objedinjene članke na lokalnom jeziku te se nakon teksta uvoda uvezuju objedinjeni članci. Neke ustanove traže pisanje vrlo kratke disertacije na lokalnom jeziku koja opisuje sva objedinjena istraživanja, ne samo uvod, nakon čega se uvezuju objavljeni članci. Primjerice, na Medicinskom fakultetu u Splitu u uputama za pisanje disertacije koja se temelji na objedinjenim znanstvenim radovima propisuje se da takva disertacija treba sadržavati pregled objedinjenih radova dug najviše 30 stranica teksta, nakon čega se uvezuju radovi koji se objedinjuju u disertaciji.

Koji su nedostaci skandinavskog modela doktorata?

Kritičari modela doktorata koji se temelji na objedinjenim radovima navode kako takva disertacija ne daje detaljan pregled i raspravu o svemu što je rađeno u doktoratu jer se u znanstvenim člancima za časopis, koji su mnogo kraća forma u odnosu na tradicionalnu monografiju, ponekad izdvajaju najvažnije i najinovativnije informacije. Međutim, u doba interneta ta kritika teško je razumljiva jer danas većina časopisa omoguće autorima objavu dodatnih priloga na internetu, u kojima autori imaju priliku vrlo detaljno prikazati sve što nije bilo navedeno u glavnom dijelu znanstvenog članka.

Za doktorande je u skandinavskom modelu doktorata nedostatak nemogućnost kontrole procesa recenziranja i objave članaka u časopisu. Kad doktorand treba „samo“ napisati tradicionalnu monografiju temeljem svojega doktorata, onda sam utječe na rokove u kojima će se to dogoditi. Međutim, ako treba više radova iz doktorata poslati u časopis, tamo su ti rokovi izvan kontrole doktoranda jer na trajanje procjene članka u uredništvu, vrijeme do primitka recenzije i vrijeme objave prihvaćenog članka obično autori članka ne mogu utjecati. Od slanja rada u časopis do prihvaćanja članka u najboljem slučaju može proći 2-3 mjeseca, a ponekad to potraje i 6, 12 pa i 24 mjeseca, ovisno o dinamici procesa u časopisu. Nekad vam rad odbije više časopisa. Moji rekordi: jedan rad mi je prihvaćen u 13. časopisu po redu (12 puta odbijen), a jedan rad mi je prihvaćen u prvom časopisu u koji sam ga poslala – ali 3 godine nakon što je zaprimljen. Ne želim vam takva rekorderstva; svim vašim radovima želim brže i kraće sudbine u časopisima.

I ustanove mogu svojim pravilima oduljiti vrijeme do obrane takvog doktorata jer, primjerice, u nekim ustanovama kandidati koji žele imati skandinavski model doktorata mogu prijaviti temu doktorata koja se temelji na tom modelu tek kad objavenajmanje tri rada koja će se objediniti u doktoratu. Dakle, doktorand treba čekati dok objavi tri rada da bi uopće prijavio temu doktorata. Stoga neki doktorandi koji su i namjeravali doktorirati sa skandinavskim modelom ponekad odustanu od toga plana i prijave temu klasičnim monografskim modelom jer ne žele više čekati na odluku časopisa koja se možda odužila.

Skandinavski model doktorata na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj

Prema javno dostupnim dokumentima fakulteta i sveučilišta koji su bili dostupni 2022. kad je napisana prva verzija ovog teksta, svi medicinski fakulteti u Hrvatskoj doktorandima pružaju mogućnost izrade doktorske disertacije po modelu monografije ili po skandinavskom modelu, s tim da medicinski fakulteti u Rijeci i Zagrebu, i pravilnici o doktoratima njihovih sveučilišta, navode da se „iznimno“ doktorska disertacija može temeljiti na objedinjenim radovima. Svi medicinski fakulteti u Hrvatskoj, odnosno njihova sveučilišta, u svojim pravilnicima navode uvjete za takav model doktorata. Svi zahtijevaju najmanje tri rada objedinjena u skandinavski model disertacije, a ostali uvjeti za takav model, poprilično se razlikuju. Primjerice, Pravilnik o poslijediplomskim sveučilišnim (doktorskim) studijima Sveučilišta u Rijeci određuje da je na radovima objedinjenim u takvu disertaciju doktorand jedini autor ili jedan od autora, pri čemu koautor(i) mogu biti isključivo mentor (i/ili ko-mentor).
Očekivalo bi se da sveučilišta teže znanstvenoj vidljivosti i prepoznatljivosti pa meni nije jasno zašto sveučilišta u Rijeci i Zagrebu žele da disertacija temeljena na objavljenim člancima bude nešto „iznimno“ – to zvuči kao da je takav model disertacije nepoželjan. A zapravo u biomedicini bi trebalo biti obrnuto, da je monografska disertacija nešto iznimno, što ne bi trebalo poticati. Također je nejasno riječko ograničenje na broj ko-autora koji je dozvoljen na takvim radovima; biomedicinska istraživanja vrlo su složena i brojni radovi za provedbu zahtijevaju interdisciplinarni tim koji ne uključuje samo doktoranda i mentora, odnosno ko-mentora.

A sad praktično: što ako vas zanima skandinavski model doktorata?

Savjeti za kolege koje zanima skandinavski model doktorata glase:

  1. Provjerite pravilnik ustanove u kojoj ste upisali doktorski studij; vidite dopušta li pravilnik mogućnost skandinavskog modela (možda ga ne zovu baš tako; vidite ima li kakav sinonim, tipa doktorat koji se temelji na objavljenim znanstvenim člancima, ili tako nešto).
  2. Nudi li uopće ustanova tu mogućnost?Ako ustanova takav model nema – ništa od toga za vas na tom visokom učilištu. Ako ustanova takav model ima – proučite što pravilnik propisuje.
  3. Ako u pravilniku nešto nije jasno – pitajte, ali pitajte u pisanom obliku. Nekad pravilnici predviđaju mogućnost doktoriranja po skandinavskom modelu doktorata, ali ne preciziraju kakvi članci se za to mogu kvalificirati. U tom slučaju nitko izvan ustanove vam ne može dati dobar savjet na tu temu. Meni nekad kolege pošalju svoje znanstvene članke pa me pitaju hoće li to biti prihvaćeno u njihovoj ustanovi kao radovi koji će se prihvatiti za skandinavski model. Međutim, moje mišljenje tu je totalno nebitno jer o tome neću odlučivati ja. Mišljenje treba potražiti od onoga tko hoće odlučivati. Što god vam nije jasno vezano za ta pravila (i inače za bilo što vezano za vaš postupak stjecanja doktorata), pošaljite pisani upit ustanovi u kojoj ste upisali doktorski studij. Ovisno o dostupnosti nadležnih osoba, pitanje možete postaviti a) administratorima koji se brinu za studij, b) voditelju studija, c) voditelju povjerenstva koje se bavi doktoratima. Ako je potrebno, kontaktirajte nekog četvrtog za koga vam treba neko slovo d). Odnosno – kontaktirajte osobu koja je tamo nadležna i dostupna za odgovaranje na vaša pitanja. Budite spremni na to da od različitih osoba možete dobiti različite odgovore ako se radi o nečemu što pravilnikom nije definirano. Zato je ključno o tim stvarima komunicirati u pisanom obliku, da imate pisani trag što vam je rečeno. Također se pripremite da se stavovi prema sivim zonama u ustanovama mogu razlikovati ovisno o tome tko od njima odlučuje i kad je odlučivao. Pa ako se, recimo, promijeni sastav nekog ključnog povjerenstva, mogu se promijeniti i stavovi prema vašim pitanjima. Nešto se moglo prošle godine, ove godine više ne može. I tako to. Kad su u pitanju te sive nedefinirane zone, to vam na visokim učilištima često bude onako, kao ljepota – u očima promatrača.

Skandinavski model doktorata treba poticati – to treba biti pravilo, a ne iznimka

Na zadnjoj reakreditaciji doktorskih studija u Hrvatskoj, na temelju uočenih nedostataka u poslijediplomskim doktorskim studijima iz područja biomedicine i zdravstva, povjerenstva Agencije za znanost i visoko obrazovanje dala su, između ostalog, sljedeće preporuke za poboljšanje kvalitete tih studija: „produbiti sadržaj doktorskih disertacija, poticati objavljivanje na engleskom jeziku“. U skladu s tim preporukama i svim prednostima skandinavskog modela doktorata za doktorande i ustanove, takav model disertacije ne bi trebao biti iznimka nego pravilo.

Važna napomena:

Prva verzija teksta napisana je 2022. godine i spominje odredbe pojedinih pravilnika. Međutim, ti pravilnici pojedinih ustanova povremeno se mijenjaju. Ako vas zanima skandinavski model doktorata, provjerite aktualne pravilnike ustanova koje vas zanimaju. U međuvremenu sam dopunila tekst jer mi se javilo par kolega s dodatnim pitanjima vezano za skandinavski model doktorata. Ali nisam ponovo provjeravala te odredbe pravilnika jer mi se ne čini pragmatično kontinuirano provjeravati jesu li se neki pravilnici u međuvremenu promijenili. Pa – provjerite sami. 🙂

Ako imate ideju kako doraditi ovaj tekst – koje bi nove informacije tu bile korisne kolegama koje zanima skandinavski model doktorata – javite.

A ako razmišljate o doktoratu ili ste već na doktoratu ili vas zanima bilo što o doktoratu, Damir Sapunar i ja smo napisali skroz dobru knjigu na tu temu koja se zove Doktorat bez drame. Pročitajte – nadam se da će vam biti knjiga i korisna i zabavna.

Literatura

Objavljeno: Liječničke novine br. 208 – travanj 2022.