Koliko košta doktorat – u novcu i životu?
Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.
11. srpnja 2026.
Koliko zapravo košta doktorat u Hrvatskoj? Skriveni financijski i životni troškovi
Školarina je obično jedino što ljudi razmatraju vezano za upis doktorata. Ali, to je samo vrh sante leda. Ima tu još vidljivih, financijskih troškova. A i onih nevidljivih koji možda i najviše bole. Pravi trošak doktorata, dakle, plaća se u dvije potpuno različite valute:
U nastavku donosim detaljan pregled svih troškova doktorskog studija te odgovor na pitanje – isplati li se uopće upisati doktorat znanosti?
1. Vidljivi (financijski) troškovi
–Školarina: U Hrvatskoj školarina za cjelokupni doktorski studij kreće se od par tisuća u nekim ustanovama pa do 16.125,82 eura na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ako doktorand nije zaposlen u ustanovi ili na projektu, cijena školarine pada na leđa pojedinca (naravno, nekim ljudima to plati poslodavac, ili roditelj, a neki dobiju i kakvu stipendiju).
–Istraživanje i logistika: Ako fakultet/projekt/mentor ne pokriva troškove (a često ne pokriva), trošak provedbe istraživanja, licence za programe i specijalizirana literatura brzo postaju ozbiljna rupa bez dna. Nekad se očekuje da i doktorandi koji su zaposlenici fakulteta sami plate određene troškove svojih istraživanja.
–Odlazak na konferencije, radionice, sastanke: I to je sastavni dio edukacije doktoranda. Nerijetko i to doktorand treba platiti sam.
–I to nije sve: Tiskanje doktorata, trošak obrane doktorata, trošak tiskanja diplome i sudjelovanja na promociji doktora znanosti. Svašta neke ustanove naplaćuju.
2. Nevidljivi (nematerijalni troškovi) – vrlo bolni
–Vrijeme i oportunitetni trošak: Provedba istraživanja i pisanje doktorata traje godinama. Mnogi doktorat rade u svoje slobodno vrijeme. To su tisuće sati vikenda, večeri i godišnjih odmora uloženih u istraživanje i pisanje. To vrijeme niste proveli s obitelji, prijateljima ili ga iskoristili za dodatnu zaradu.
–Mentalni danak: Znanost je često skup brojnih manjih ili većih neuspjeha. Propali eksperimenti, odbijeni radovi, beskrajni krugovi recenzija i sindrom uljeza zahtijevaju veliku psihološku otpornost. Mnogi doktorandi opisuju različite duševne tegobe.
–Trošak u odnosima: Balansiranje između poslovnog života (tko ne radi na faksu/projektu), privatnog života i doktorata često je hod po rubu, a taj rub često otvoreno ili prikriveno ne podnose obitelj i prijatelji.
Pa isplati li se upisati poslijediplomski doktorski studij?
Najbolji odgovor je: ovisi.
A ovisi o tome zašto želite doktorirati. Doktorat znanosti je znanstvena škola. Njegova istinska svrha nije dobiti titulu, nego naučiti kako samostalno stvarati novo znanje i kritički promišljati svijet.
Ako želite raditi u znanosti ili ugraditi znanstvene principe kritičkog razmišljanja u svoj rad, onda ta investicija nema alternativu.
Ako ne znate što biste od sebe, i ne vidite u startu jasno koja je svrha vašeg doktorata – to ne bi trebalo biti nešto na što se gubi vrijeme i novac tek tako, nek se nađe. Ima i manje skupih i manje bolnih hobija na koje možete trošiti vrijeme i novac.
Doktorat bez drame
Ako želite više informacija o doktoratima znanosti jer vas zanima upis poslijediplomskog doktorskog studija, ili ste već na doktoratu, ili ste u fazi mentoriranja doktoranada, i zanima vas kako kroz sve vezano za doktorat proći uz što manje muke, mogla bi vam biti korisna naša lijepa knjiga Doktorat bez drame.