Je li mrkva dobra za vid?

Zec ne nosi naočale jer jede mrkvu?

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.

Mrkva je dobra za vid, standardna je narodna priča. Djeci se govori da zec ne nosi naočale jer jede mrkvu, kako bi ih se ponukalo da jedu malo više mrkvice. Veza između mrkve i vida teoretski ima smisla jer mrkva sadrži beta-karoten, koji se u našem tijelu pretvara u vitamin A. Vitamin A je prekursor rodopsina, fotopigmenta koji se nalazi u štapićima u mrežnici našeg oka, a štapići nam pomažu da vidimo noću. Kao rezultat nedostatka vitamina A nastaje noćna sljepoća. Međutim, za održavanje dobrog vida potrebna je samo mala količina vitamina A. Hrana bogata beta-karotenom i vitaminom A utječe na naš vid samo ako našem tijelu nedostaje vitamina A.

Standardna, dobro uravnotežena prehrana u razvijenom svijetu općenito sadrži dovoljnu količinu vitamina A, pa stoga jedenje veće količine mrkve neće činiti dovoljno veliku razliku da utječe na vid.

Kad se pogleda znanstvena literatura, nema dokaza visoke razine za tvrdnje o mrkvi i učinku na vid. Nije moguće naći randomizirane kontrolirane pokuse u kojima je ispitivan učinak mrkve na bilo što vezano za vid, a niti sustavnih pregleda literature. Vrlo je malo bilo kakvih istraživanja vezanih za mrkvu i vid.

Istraživanja na tu temu bavila su se prednostima dodataka prehrani koji sadrže beta-karoten ili vitamin A, a ne baš mrkvom. Međutim, i ta istraživanja često ispituju kombinaciju raznih suplemenata. Primjerice, 2001. je objavljen randomizirani kontrolirani pokus u kojem je ispitivan učinak suplementacije visokim dozama vitamina C i E, beta-karotena i cinka za makularnu degeneraciju i gubitak vida povezane sa starenjem. Ispitanici su podijeljeni u skupine koje su primale (1) antioksidanse (vitamin C, 500 mg; vitamin E, 400 IU; i beta-karoten, 15 mg); (2) cink, 80 mg, kao cink oksid i bakar, 2 mg, kao bakrov oksid; (3) antioksidanse plus cink; ili (4) placebo. Jedino statistički značajno smanjenje u stopama barem umjerenoga gubitka vidne oštrine zabilježeno je u osoba koje su primale antioksidanse plus cink. Ni s jednom od formulacija nije povezan nikakav statistički značajan ozbiljan štetni učinak.
Christian i suradnici su 1998. objavili rezultate kliničkog pokusa provedenog u ruralnim dijelovima Nepala čiji je bio cilj ispitati učinak vitamina A i beta-karotena na učestalost noćnog sljepila tijekom trudnoće i postporođajnog razdoblja u ruralnim ravnicama Nepala. Istraživači su  u tri godine randomizirali oko 29.000 žena u generativnoj dobi. Žene su primale vitamin A, beta-karoten ili placebo. Dodatak vitamina A smanjio je učestalost noćnog sljepila tijekom trudnoće sa 10,7% među kontrolama na 6,7% (relativni rizik 0,62, 95% interval pouzdanosti: 0,45-0,85). Dodatak beta-karotena imao je manji učinak (0,83, 0,63-1,11).
 
Mrkva i ostale prednosti
Međutim, u literaturi ima zanimljivih rezultata iz sustavnih pregleda na druge teme o mrkvi. Hongbin i suradnici 2021. objavili su sustavni pregled opažajnih istraživanja u kojem su ispitali povezanost između konzumacije mrkve i karcinoma pluća. Uključili su 18 istraživanja u kojima je sudjelovalo 202.969 osoba i 5517 pacijenata s karcinomom pluća. Ukupni omjer rizika (engl. odds ratio, OR) u 18 istraživanja za rak pluća bio je 0,58 (95 % CI 0,45, 0,74) usporedbom najviše kategorije s najnižom kategorijom konzumacije mrkve. Autori zaključuju kako integrirani epidemiološki dokazi iz opažajnih istraživanja podupiru hipotezu da konzumacija mrkve može smanjiti rizik od raka pluća, posebno za adenokarcinom.

Luo i suradnici su 2017. objavili sustavni pregled o unosu mrkve i incidenciji raka urotela. Uključili su 6 epidemioloških opažajnih istraživanja. Analiza je pokazala značajno smanjen rizik od raka urotela kod osoba s visokim unosom mrkve (OR = 0,63, 95% CI 0,44-0,90).

Naravno, uvijek valja biti malo suzdržan s očekivanjima kad se rezultati ispitivanja temelje na opažajnim istraživanjima koja su međusobno veoma različita.
 
Želite biti narančaste boje: 10 mrkvi dnevno
Prije nego uključite goleme količine mrkve u svoju prehranu, razmislite bi li vam se sviđalo da ste narančaste boje. Višak karotena u tijelu naziva se hiperkerotenemija ili karotenemija. Hess i Myers prvi put su 1919. opisali „karotinemiju“ kao novu kliničku sliku u časopisu JAMA. Od tada je opisan niz slučajeva diskoloracije kože i bjeloočnica među osobama koje jedu velike količine biljne hrane koja sadrži karoten. Ako se baš želite malo obojiti mrkvom, trebali biste jesti barem 10 mrkvi dnevno nekoliko tjedana. Međutim, Vakil i sur. opisuju kako takva prehrana može biti povezana s boli u trbuhu, mučninom, glavoboljom i amenorejom.
 
Ovisnost o mrkvi
Prema znanstvenoj literaturi, neki ljudi postanu i ovisni o mrkvi. U časopisu British Journal of Addiction, 1992. je opisana serija og tri slučaja ovisnosti o mrkvi s tipičnim simptomima razdražljivosti i nervoze koji prate apstinenciju, uz dugotrajnu ovisnost i nemogućnost jednostavnog prekida. Tri pacijenta (muškarac i dvije žene) bili su pušači, a ocijenili su ovisnost o mrkvi vrlo sličnom onoj o duhanu. Kaplan je 1996. objavio još jedan slučaj ovisnosti o mrkvi. Ovisnost se javila kod 49-godišnjakinje u uvjetima stresa zbog bračnih problema, što je dovelo do depresije i pojačanog pušenja. Pacijentica je tvrdila da su osjećaji žudnje za mrkvom i simptomi ustezanja bili prilično različiti od onih povezanih s pušenjem.
 
Mrkva: biti ili ne biti
Nažalost, ako pojedete prikolicu punu mrkve, nećete se pretvoriti u superheroje koji imaju supermoć ekstremnog noćnog vida. Ali malo dodatnog povrća u vašoj prehrani, pogotovo u ovo doba godine, može biti samo dobra stvar, zar ne? A možda vam i smanji rizik od karcinoma pluća i urotela. Samo vodite računa neka tih mrkvi bude manje od 10 dnevno.

Literatura

  • Age-Related Eye Disease Study Research Group. A Randomized, Placebo-Controlled, Clinical Trial of High-Dose Supplementation With Vitamins C and E, Beta Carotene, and Zinc for Age-Related Macular Degeneration and Vision Loss: AREDS Report No. 8. Arch Ophthalmol. 2001;119(10):1417–1436.
  • Christian P, West KP Jr, Khatry SK, Katz J, LeClerq S, Pradhan EK, Shrestha SR. Vitamin A or beta-carotene supplementation reduces but does not eliminate maternal night blindness in Nepal. J Nutr. 1998 Sep;128(9):1458-63.
  • Hess AF i sur. Carotinemia: A New Clinical Picture. JAMA 73:1743-1845, 1919.
  • Kaplan R. Carrot addiction. Aust N Z J Psychiatry. 1996 Oct;30(5):698-700.
  • Vakil A i sur.Hypercarotenemia: A case report and review of the literature. Nutrition Research.1985;5(8):911-917.
  • Xu H, Jiang H, Yang W, Song F, Yan S, Wang C, Fu W, Li H, Lyu C, Gan Y, Lu Z. Is carrot consumption associated with a decreased risk of lung cancer? A meta-analysis of observational studies. Br J Nutr. 2019 Sep 14;122(5):488-498.

Objavljeno: Liječničke novine br. 206 – veljača 2022.