Uživajte u svinjskoj masti ako vas to veseli, ali umjereno

Autorica: prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med.

Svinjska mast, koju su desetljećima vrijeđali kao krajnje nezdravu, u novije vrijeme proživljava lipidnu rehabilitaciju. Svinjska mast tradicionalno se konzumirala u određenim kulturama gdje je svinjetina važan dio prehrane. Tijekom 19. stoljeća svinjska mast koristila se slično kao i maslac u Sjevernoj Americi i brojnim Europskim zemljama. Svinjska mast bila je jednako popularna kao maslac početkom 20. stoljeća i često se koristila kao zamjena za maslac tijekom 2. svjetskog rata. Kao lako dostupan nusproizvod u proizvodnji svinjetine, svinjska je mast bila jeftinija nego većina biljnih ulja i često se koristila u prehrani sve dok tijekom industrijske revolucije bilja ulja nisu postala jeftinija i dostupnija.

Tijekom ranih 1900-ih razvijene su biljne zamjene za maslac, što je omogućilo uporabu biljnih ulja u prehrani. Krajem 20. stoljeća svinjska mast počela se smatrati manje zdravom u odnosu na biljna ulja (primjerice maslinovo ili suncokretovo ulje) zbog visokog udjela zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Međutim, usprkos svojoj reputaciji, svinjska mast ima manje zasićene masti, više nezasićenih masti i manje kolesterola nego jednaka količina maslaca po težini.

Krajem 1990-ih i početkom 2000-ih svinjska mast vraća se u modu na velika vrata. Promoviraju je brojni kuhari i nutricionisti, opisuje se kao zdrava i popularni članci za široke narodne mase pozivaju vas da je pravo vrijeme da zaboravite na ulja i okrenete se svinjskoj masti. Jer, pogađate, navodno su brojna istraživanja pokazala da je zapravo riječ o vrlo zdravoj namirnici koja ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje. U friško objavljenim člancima koje ćete lako naći na internetu saznat ćete, tako da svinjska mast liječi ginekološke probleme (upala jajnika i neugodan iscjedak), kašalj i bronhitis, hemoroide, akne, suhu kosu, strije, probleme sa sinusima, upalu pluća, i tako dalje. Popis indikacija koje rješava svinjska mast nepregledan je. Načini primjene vrlo su različiti. Primjerice, za osigurati ginekološko zdravlje savjetuje se napraviti tampon natopljen svinjskom mašću pa umetnuti u rodnicu. Popularan je i naputak kako prije terapijske primjene svinjsku mast treba oprati u 9 voda. Svašta se može pročitati.

Dokaze o ljekovitosti svinjske masti trebamo, naravno, tražiti u znanstvenoj literaturi, a ne u člancima u medijima koji nas ljubazno upućuju „Oblog od kupusa i svinjske masti je odličan kod upale pluća.“ Pretraživanjem, primjerice, PubMed-a nije moguće pronaći niti jedan sustavni pregled koji u naslovu ima engleske izraze za svinjsku mast (engl. lard, pork fat, pig fat). Randomiziranih kontroliranih pokusa s takvim pretraživanjem ima svega 11. Među njima je 6 pokusa koji su provedeni na svinjama ili kokošima s ciljem ispitivanja sastava njihova mesa ili jaja, nakon promjena u načinu njihova uzgoja i prehrane. Preostalih 5 pokusa napravljeno je na ljudima. Tri pokusa su analizirala postprandijalne promjene nakon obroka koji je sadržavao različite vrste ulja i masti, kod malog broja zdravih ili pretilih ispitanika (manje od 10 ispitanika u svim tim skupinama). Jedan pokus je ispitivao učinke 10% sumpora u kremi od svinjske masti na svrab, a zadnji pokus je pokazao da dodavanje svinjske masti u adaptirano mlijeko za nedonoščad ne poboljšava apsorpciju masti.

Ukratko, tko god traži ideje za nova istraživanja, može napraviti pokus u kojem će ispitati djelotvornost i sigurnost svinjske masti za …. nešto, bilo šta. Originalnost ideje je zajamčena jer takvih istraživanja u literaturi manjka.

Naravno, u znanstvenoj literaturi ima mnogo članaka o utjecaju različitih zasićenih i nezasićenih masti na zdravlje čovjeka. Svinjska mast samo je jedna vrsta hrane koja je bogata zasićenim mastima. Druge namirnice koje sadrže zasićene masti su govedina, janjetina, svinjetina, perad – osobito s kožom, goveđa mast, vrhnje, maslac, sir, sladoled, kokos, palmino ulje, ulje palminih koštica, neke pečene i pržene hrane. Američka kardiološka udruga (engl. American Heart Association) preporučuje prehranu u kojoj 5% do 6% energije dobivamo iz zasićenih masti. Smjernice drugih velikih svjetskih organizacija nešto se razlikuju. Britanske smjernice kažu ne više od 10%, a za osobe s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti ne više od 7% i kad god je moguće zamijeniti zasićene masti hranom koja sadrži mononezasićene i polinezasićene masti.

Cochraneov sustavni pregled objavljen 2020. zaključuje kako smanjenje unosa zasićenih masti tijekom najmanje dvije godine uzrokuje potencijalno značajno smanjenje kombiniranih kardiovaskularnih događaja. Čini se da zamjena energije iz zasićenih masti polinezasićenim mastima ili ugljikohidratima ima koristan učinak, dok su učinci zamjene mononezasićenim mastima nejasni. Smanjenje kombiniranih kardiovaskularnih događaja koje nastaje zbog smanjenja zasićenih masnoća nije se razlikovalo ovisno o trajanju kliničkog pokusa, spolu ili početnoj razini kardiovaskularnog rizika, ali veće smanjenje zasićenih masnoća izazvalo je veće smanjenje u broju kardiovaskularnih događaja. Taj je Cochraneov sustavni pregled uključio 15 randomiziranih kontroliranih pokusa s ukupno 56,675 ispitanika.
Dok ne dobijemo više znanstvenih dokaza iz kliničkih pokusa posvećenih isključivo svinjskoj masti, teško je utemeljeno govoriti o njenim koristima za zdravlje. No, možemo se ravnati dokazima koji govore da bi za naše kardiovaskularno zdravlje bilo bolje smanjiti količinu zasićenih masti u prehrani. Uživajte u svinjskoj masti ako vas to veseli, ali umjereno.

Literatura

• Thomas et al. 2002. Fats and Fatty Oils. Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry. Weinheim: Wiley-VCH.
• Hooper et al. Reduction in saturated fat intake for cardiovascular disease. Cochrane Database of Systematic Reviews 2020(8):CD011737.

Objavljeno: Liječničke novine br. 209 – svibanj 2022.